Wikizvor:Čaršija

Izvor: Wikizvor

Dobrodošli na čaršiju!

U ovom malom kutku Interneta možete osjetiti dušu Bosne, porazgovarati o svim temama i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Predlažite, divanite i sijelite kako se to u Bosni oduvijek radilo, sklapajte prijateljstva među članovima Wikipedijine zajednice i doprinesite promociji našeg lijepog bosanskog jezika.

Ako ne znate gdje postaviti neko pitanje, postavite ga ovdje.

Postavi komentar

Sadržaj

[uredi] Kur'an

Budući da Kur'an ne podliježe autorskim pravima, mislim da bi trebali početi sa prepisivanjem prevoda Kur'ana na bosanskom wikizvoru. Pošto je taj projekat obiman, i pretpostavljam da će više korisnika učestvovati u njemu mislim da bi trebali koristiti isti prijevod Kur'ana, tako da ne bi dolazilo do miješanja (pogotovo kod dužih sura na kojim bi radilo više korisnika kao npr. Al-Baqara). Predlažem prijevod Enesa Karića. Hrvatski wikizvor mi je dao ideju. Kad već oni imaju Kur'an zašto ne bi i mi. --Kahriman 10:23, 20 jun 2006 (UTC)

To je dobra ideja. A imam i pitanje šta je s tekstovima npr. Muse Ćazima Ćatića, Safvet bega Bašagića, ili Alekse Šantića, da li oni podliježu autorkim pravima. AdnanSa 11:12, 20 jun 2006 (UTC)

Ja nisam siguran kakva je pravna situacija u BiH. U Njemackoj npr. autorska prava isticu tek nako 70 godina od smrti autora. Ako neko ima pouzdane informacije neka ih stavi ovdje (ili jos bolje napise clanak o autorskim pravima na pomoci). --Demicx 15:29, 20 jun 2006 (UTC)

Da svakako bi trebalo ispitati zakone o autorskim pravima. I mene licno zanima. Inace sto se tice Kur'ana, Tomislav Dreter je preveo/postavio Kur'an na hrvatskom wikizvoru pa uz manje adaptacije se lako moze prebaciti [1] --Dado 16:41, 20 jun 2006 (UTC)

"Molim vas ostavite to meni da učinim sam. Ja sam ga preveo na hrvatski dovršit ću djelo i na bosanskom i na srpskom, ako Bog da. Svi ostali mogu popraviti ono što ja propustim, a mislim da bi trebalo postaviti sve prijevode Kur'ana časnog na bosanskom jeziku u Wikizvor, da se to blago nađe na jednom m jestu i posluži mnogostrukim svrhama razvitka ljudskog duha i duše. Inače, moj prijevod je autorsko djelo, ali ja sam se odrekao autorskih prava postavljanjem na Wikizvor i svatko ga može koristiti kako hoće. Ja sam samo htio načinititi jedno bogougodnodjelo. Hvala unaprijed!"--Tomislav Dretar 20:42, 7 novembar 2006 (UTC)
Mi već imamo prijevod Besima Korkuta, a za ostale nisam sigurna po pitanju autorskih prava. Meni bi bilo jako drago kad bi imali sve prijevode Kur'ana na bosanskom jeziku na wikizvoru, ali prijevod Kur'ana podliježe Zakonu o autorskim pravima. Izričito mi je drago što ste odlučili uvakufiti Kur'an i Bibliju na wikizvor da služi svim koji razumiju bosanski jezik. Želim Vam sreću u budućem radu! --Kahriman 14:20, 8 novembar 2006 (UTC)

[uredi] Standardi

Prije nego uronemo u ovo trebali bi uspostaviti neki jednostavan format koji se da lako organizovati I koristiti (Ime djela, pisac, godina izdavanja itd.)--Dado 16:50, 20 jun 2006 (UTC)

Mozda bi mogli koristiti engleski primjer kategorizacije za pisce gdje se u samom clanku navodi npr. kategorija Pisac-B u clanku Francis Bacon. Vidi ovdje -> [2]. Sto se tice poezije, mozda ne bi bilo lose da se tekst centrira, jer inace bude pola monitora prazno, bijelilo ubi u oci. :) Evo pa uporedite Sjaj, mjeseče i Emina (Šantić) - Zumbulka 20:00, 20 jun 2006 (UTC)
Sta mislite da koristimo sistem sa njemackog wikizvora. Oni koriste nekoliko sablona kao npr. za podatke o osobi/autoru ili o djelu. Ako vam se taj sistem cini u redu, onda bih ja preveo tu stranicu i postavio za nas relevantne sablone. Indeks autora sa engleskog ili njemackog izvora je takodjer sasvim dobar. --Demicx 20:50, 20 jun 2006 (UTC)
Centriranje poezije na stranici ne izgleda lose samo me ime autora gore lijevo malo bode u oci. Mozda ga spustiti dole kod godine? --Elmir[demicx] 20:55, 20 jun 2006 (UTC)
Meni se lijevo orijentisani tekst za poeziju vise dojmi. Koliko znam vecina knjiga i poeziju orijentise lijevo. Vrlo rijetko se vidja da je centrirano. Dakle trebaju nam sabloni za autore, djela, index autora, index djela i sta jos ? Meni su i engl. i njem. verzije OK mada mozemo to jos malo na nas nacin dotjerati--Dado 21:51, 20 jun 2006 (UTC)
Izgleda veoma dobro. Ja sam za. I usput, da izrazim zelju jednu. Znam da ce se ubacivati i ona pomocna tabela s nasim slovima i kvacicama. Ako bi se moglo staviti kao kod Nijemaca, iznad pendzera za tekst a ne ispod (kao sto imamo na wikipediji i wikicitatu). - Zumbulka 21:01, 20 jun 2006 (UTC)
Imas pravo sto se tice ovih slova i znakova. Mnogo je lakse i prakticnije za raditi na clancima kada su gore. Posebno mi se svidjela ova opcija Slika:Button_replace.png "Text ersetzen" koja mi do sada nije bila poznata. Sa njom se mogu automatski svi brojevi ili rijeci u clanku zamjeniti drugim brojevima/rijecima. Cim dobijem upravnicka prava ubacit cu nam te pomocne alatke. --Elmir[demicx] 21:32, 20 jun 2006 (UTC)

[uredi] ZAKON O AUTORSKIM PRAVIMA

Zakon o autorskim pravima regulira ostvarivanje i zaštitu autorskih prava s područja književnosti, nauke i umjetnosti. Prema odredbama ovog zakona, autorskim djelom smatraju se naročito: pisana djela (knjige, brošure, književni tekstovi, članci i ostali napisi i kompjuter- ski programi); govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste vrste); dramska i drams- ko-muzička djela; koreografska i pantomimska djela; muzička djela (s riječima ili bez riječi); filmska djela stvorena na način sličan filmskim djelima; djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su sačinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i planovi, skice i plastična djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblasti. Autorom se smatra fizičko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autorska prava dijele se na imovinska prava i moralna prava. Autorska prava traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti. Autorska djela lica koja nisu državaljani BiH uživaju istu zaštitu i imaju ista prava kao i djela lica koja su državljani BiH. Uslov za zaštitu autorskih djela, lica koja nisu državljani BiH, jeste da ta lica imaju prebivalište u BiH i da su njihova djela objavljena u BiH.

www.fipa.gov.ba/bosanski/investicije%20latinica.pdf


Ovo nadjoh na netu. - Zumbulka 15:43, 20 jun 2006 (UTC)

Eh da sam nastavio citati ne bi gore bulaznio :). Po ovome djela autora koji su umrli prije 1936. godine su slobodni. Ostali se moraju provjeriti. Odlicno.--Dado 16:45, 20 jun 2006 (UTC)

[uredi] Narodna djela

Da li područje wikizvora obuhvata i narodna djela (epovi, basne, pjesme) tj. djela za koja se ne zna autor (a samim tim ne podliježu autorskim pravima)?--Ajdin Kahrović 18:57, 20 jun 2006 (UTC)

Wikizvor skuplja vec objavljena (stampana) djela kao i prevode takvih djela. Djela kojima se ne zna autor a objavljena su (stampana), autorsko pravo istice 70 godina poslije objave. Samo nisam siguran sta je sa djelima koja su vise puta objavljivana. Mozda neko zna nakon kojeg izdanja se pocinje brojati tih 70 godina? --Demicx 19:24, 20 jun 2006 (UTC)

Po logici je da se godine broje nakon prve godine izdavanja. Prema prvom zakonu o autorskim pravima od 70 godina sva naknadna izdavanja se mogu smatrati kopiranjem istih prvobitnih. Barem ja mislim da je tako --Dado 21:46, 20 jun 2006 (UTC)

Izgleda da je ipak zakonska definicija 70 godina poslije smrti autora, a Dado je u pravu za prvo objavljivanje, jer da nije tako djela bi se mogla reizdavati svakih dvadesetak godina i onda im rok nikada ne bi istekao.

Što se narodnih pjesama tiče uglavnom su spjevane dok još nije ni bilo Zakona o autorskim pravima, jedini su izuzetak pjesme koje je neko napisao određeni autor a koje su u stilu narodnih pjesama. AdnanSa 08:07, 21 jun 2006 (UTC)

[uredi] Tekstovi

Nisam ni vidio da je ovo počelo :P treba malo pogledati kod hrvata i srba (najčešće kopiraju jedni od drugih i onda "prevode" na svoje jezike, trebali bi i mi). Eh moje pitanje je oko hrestomatija (one knjige sa odabranim tekstovima), tu su večinom tekstovi starih pravnih kodifikacija ect. kojima je očito prošlo ovo autorsko pravo, međutim da li se gleda autorsko pravo na prijevod? Ne bih rekao, al' ne znam. Možda neko zna, meni mrsko gledati to. harač

Kod prevoda je tako da autor djela nije nosilac autorskih prava vec prevodilac. I u ovome slucaju autorsko pravo istice nakon 70 godina od smrti prevodioca. --Demicx 18:19, 20 jun 2006 (UTC)
Da li to znači da je npr. Enes Karić nosilac autorskih prava na Kur'an koji je on preveo? --Ajdin Kahrović 19:00, 20 jun 2006 (UTC)
Po pravilu da, samo nisam siguran kakvo je pravno stanje kod vjerskih knjiga. --Demicx 19:15, 20 jun 2006 (UTC)
Demicx, sad si me razocarao. Imam svoju malu "pjesmaricu", ali nazalost, nisam zapisivala ko je preveo stihove niti koje je godine izdana knjiga. Znaci, nemam nikakve fajde od nje, ne smijem kopirati na wikiizvor :( Jesi neki... - Zumbulka 20:13, 20 jun 2006 (UTC)

Jedna manja napomena. Kod prevedenih djela koja su zasticena autorskim pravima je vazno da je i od smrti autora i od smrti prevodioca proslo najmanje 70 godina. Znaci u tom se slucaju gleda koje zadnji umro. Isti slucaj je i kod djela vise autora. --Elmir[demicx] 14:10, 22 jun 2006 (UTC)

Ja cu ipak postavljati poeziju stranih pjesnika iako ne znam ko ih je preveo. Ako se prevodilac pobuni, clanak je lako izbrisati. A ne radi se o citavim djelima tj. knjigama. Zao mi da ove pjesme koje imam ne postavim na wikiizvor. Nadam se da je ok. Na kraju krajeva, ako dodje do toga, ja cu na kraju fasovati. :) -- Zumbulka 09:50, 23 jun 2006 (UTC)
Ama, neće nikome štetiti sigurno. Tako da... udri. I što reče, uvijek se može pobrisati, ali nešto sumnjam da bi se iko i bunio. Mhare

[uredi] Footnotes ili Podlošci

Jedno pitanje. Kako se kaze "footnote" na bosanskom. Na google sam nasao da se cesto koristi neprevedeno a kontam da je mozda prevod "podložak" ili "podlošci". Inace kontao sam da footnotes stavljamo u pod-direktorij teksta kao u slucaju u kojem trenutno radim Tužilac protiv Radislava Krstića/Footnotes ili Tužilac protiv Radislava Krstića/Podlošci Javite sta mislite da je ispravnije.--Dado 18:58, 22 jun 2006 (UTC)

Ja nisam siguran da li na bosanskom uopce imamo adekvatnu rijec za footnote ili koristimo engleski izraz. Podlozak mi zvuci vise hrvatski i mislim da znaci podmetac. --Elmir[demicx] 21:51, 22 jun 2006 (UTC)
Ja mislim da se kod nas upotrebljavaju rijeci fusnota i napomena. Podlozak je vise hrvatski. - Zumbulka 09:44, 23 jun 2006 (UTC)
Napomena je baš taman.
Nemojte me pogrješno shvatiti. Bosanskim mada se njime služim samo kod kuće, je moj jezik koliko i hrvatski, pa ne iz zle namjere ističem jednu stvar, jedno od glavnih načela evolucije hrvatskog jezika je stvaranje hrvatske jezične produkcije. Dakle, kad se ne može proizvesti nova riječ na hrvatskom korijenu onda se prevede strana riječ kao istoznačnica. U vrijeme srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog to je bilo proglašavano nacizmom, ustaštvom, uskogrudnošću i pitaj biga kako još nije, a radi se samo o tome da hrvat sam proizvodi svoje duhovno blago, što nije moguće baš uvijek pa se moraju praviti posuđenice. Neki su to primitivci spremni odmah proglastiti krađom. Jedan je tako napisao da su Hrvati došli u Bosnu 1910. ukrasti gramatiku Bosanskog jezika koju je naredio izraditi mađarski ban. Na okviru je bio pečat Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, autor je bio Hrvat, a izdavać i štampar Milićević Hrvat. Gramatika je bila za srednje škole jer je u to vrijeme tek osnovana prva viša škola u BiH, svjetovna, Trgovačka akademija, i moj djed je bio njen student. Zar onaj tko je imao filozofski fakultet, Sveučilište i Sveučilišnu knjižnicu i prvu gramatiku sveučilišne razine dva stoljeća prije toga dolazi krasti udžbenik za srednju školu? Mislim da se moramo osloboditi takvih mogućnosti i pokušati obogaćivati jedni drugima jezični iskaz. Umjesto nakaze srpskohrvatskog jezika, kad budemo imali četiri jezika, moći ćemo praviti posuđenice, a te posuđenice donijet će u onaj drugi jezik jednu nijansu značenja koju nema u onom prvom jeziku. Pogledajte kako kod nas i u znanstvenom jeziku, kad se odviknemo imperijalizma u lingvistici neke bosanske riječi mogu obogatiti psihijatrijski rječnik. Europa ima Melankoliju, Anksioznost, nostalgiju i depresiju, a naši jezici tome mogu dodati još: dert, sevdah, karasevdah, zebnju, strijepnju itd. No, priča je duga, ali treba napraviti projekt Wikizvora koji će biti prostor za jednu Biblioteku u kojoj pojedinačne riječi mogu funkcionirati kao elementi kompletnih književnih djela putem linkova s Kur'ana i Biblije dovesti do Socio-linguo-religijske enciklopedije. To je projekt za nekoliko generacija i čak stoljeća i nema kraja, pa krenimo na put....Iz Bosne.

Što se tiče fus-note ja sam to pitanje poodavno pokrenuo. No, ono što se ovdje spominje - fus-nota je u hrvatskom napušteno. Hrvati su stvorili riječ "podrubnica", riječ ispod ruba teksta. Pogledajete njemačku riječ - fus-nota (bilješka u podnožju) u francuskom je to "la note de pied de page" - bilješka s podnožja stranice. Da li je bolje samo zato da bi se zatrlo srodstvo s ostalim slavenskim jezicima potražiti rješenje u germanskim ili romanskim jezicima? Hoće li Hrvati ikad postati izumrli Medejci ili Bošnjaci izumrli Iliri? Danas mi smo Slaveni, ali eto nekako više volimo biti Evropljani te i te vjere a ne Slaveni, a Europljani nam se onda podsmijavaju, a naši jezici su toliko životvorni, da oni, vrhunski francuski i engleski intelektualci s kojima kontaktiram s nevjericom gledaju na našu glupost, tj. evo stbvorih novu riječ - na našu GLUPOTVORNOST. Kako je jedan tako plodotvoran i budućnosan govor proizveo takve mrtvozorničke i samoubojičke "gramatičare"? --Tomislav Dretar 14:03, 1 januar 2007 (UTC)

[uredi] Prijevod?

Neke riječi nisu bosanske. Npr. tu je istorija umjesto historija, a meni sa lijeve strane se ne slaže sa ostalim bs wikijima. Ima li ko da to ispravi?

Uskoro ce se to popraviti. Trenutno jos niko nema sysop prava da bi izvrsio izmjene. --Elmir[demicx] 11:12, 23 jun 2006 (UTC)
Pogledajte ovaj naslov - Prijevod. U vrijeme kad se dobar broj među vama još nije bio rodio, negdje 1970-ih godina ja sam preveo rukovet pjesma iz Dächerherbst Carla Güssmera; iako ne mogu napisati kao što se onda pisalo; jer je umjesto dva ss trebalo napisati scharfes "s" ili "oštro s". Danas Dächerherbst treba napisati Daecherherbst a Güssmer kao Guessmer. Potpisao sam u Odjeku s prijevod Tomislav Dretar. Bilo je prigovora a ja sam odgovorio da ako napišem "privod" da će ispasti ili ikavica (zabranjeno pravopisno) ili da je neko priveden, a za "prevod" sam rekao da je to ekavski. Danas i bosanski i hrvatski mahom pišu prijevod. A evo nije uvijek bilo tako, čak i moji suvremenici koji su mi onda prigovarali danas ne mogu drukčije. Možda je nekad ranije to bilo pravilo, ali je u SFRJ bilo potisnuto u zaborav. Ja sam ga stavio u "pogon". Žao mi je što akademik Nikčević to ne upotrijebi u svojem boju za crnogorski jezik. Jer nigdje kao ovdje grafem "jat" se ne pokazuje toliko grafemom i negira ono što on nije a što su Jovan Belićevci nametnuli kao "fonem". Jer prijevoditi, ako bi moglo i važiti značilo bi "predvoditi", privoditi ide u kričinologiju i zakon, a tada se vidi da je prijevod jedna stvar a prevod sasvim druga. Samo treba imati sluha i njuha, i uma dakako.--Tomislav Dretar 17:45, 11 januar 2007 (UTC)

[uredi] Ustavne odluke

Hocu polako da pocnem prebacivati neke od vaznijih ustavnih odluka ustavnog suda RBiH na wikizvor. Problem je sto ne znam pod kojim imenom da postavim clanak. Konkretno sam htio da stavim tekst odluke o zastavi i grbu FBiH i RS. Odluke uglavnom imaju prilicno velike naslove ili su pod nekim siframa. Posto ce takvih clanaka na wikizvoru biti vise, trebali bi da usvojimo neki standard. --Elmir[demicx] 21:22, 23 jun 2006 (UTC)


Sve zavisi od imena. Neznam da li može biti standard ali možda može biti neka fleksibilna norma. Engl. wikizvor navodi brojeve odluka i često takve odluke ili rezolucije i zadrže broj kao znak prepoznavanja. Npr Rezolucija 199 se tiče Genocida u Srebrenici ali se svuda navodi samo kao Rezolucija 199. Vjerovatno bi trebali koristiti sličan sistem s tim da bi trebali imati negdje indeks koji bi objašnjavao tj. naveo puno ime odluke--Dado 03:23, 24 jun 2006 (UTC)

Koje ime predlazes u ovom konkretnom slucaju? --Elmir[demicx] 03:35, 24 jun 2006 (UTC)

[uredi] Novi članci

Primjetio sam da se članci koje sam pisao ne računaju na statistikama. Dosad sam prepisao 17 sura na wikipediju, a ni jedna nije uračunata u statistikama! Zna li ko razlog? --Ajdin Kahrović 17:25, 24 jun 2006 (UTC)

Ja mislim da clanak mora da ispuni osnove wiki kriterije da bi bio prikazan na statistici. Jedna od kriterija je ubacivanje unutrasnjih poveznica u tekst (sto je u tekst sura nemas sta povezivati). Sto se tice prepisivanja Kur'ana htio sam ti predloziti da sure pises kao podstranice (npr. Kur'an/Al-Fatiha ili Kur'an/Al-Baqara) kao sto smo ja i Dado uradili na clancima Tužilac protiv Radislava Krstića i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Osim toga trebao bi ubaciti i Šablon:Navigacija1 na pocetak i kraj svake stranice (osim prve) zbog lakseg listanja. --Elmir[demicx] 22:34, 24 jun 2006 (UTC)
I ta ti je pametna. A ako budem pisao kao podstranice hoče li se računati na statistikama? --Ajdin Kahrović 23:36, 24 jun 2006 (UTC)
Trebalo bi da se racunaju. --Elmir[demicx] 13:19, 25 jun 2006 (UTC)
Evo skonto sam. Stranica treba imati bar jedan wiki link u sebi koji nije u šablonu. Pa se tako, linkovi u šablonu navigacija se ne mogu računati. Zbog toga sam odlučio zasad ne stavljati navigaciju, nego možda na kraju kad sve završim. Ubacio sam na dnu stranice link Kur'an Časni kao izvor tog teksta, pa se tako stranice računaju na statistikama. --Ajdin Kahrović 15:38, 25 jun 2006 (UTC)

[uredi] Sevdalinke

Vidim da je pripremljena kategorija za sevdalinke. Rado bih se bacila na to, ali ne znam kako je planirano, jer vecini sevdalinki ne zna se autor. Da li onda clanke-sevdalinke pisati bez sablona-tekst, jer ako koristimo sablon, onda ce sve stavke biti prazne, osim naslova. Hajde, da cujemo kako je zamisljeno. Buduci upravnice, prohaberi koju na ovo. :) - Zumbulka 20:13, 24 jun 2006 (UTC)

Ja bih stavljao sa sablonom. Mozda za neku sevdalinku budemo imali i poneku informaciju koju cemo moci ubaciti u sablon. --Elmir[demicx] 22:21, 24 jun 2006 (UTC)
Stavila sam pet sevdalinki pa vidi je li ok onako ili u sablonu treba jos sta dodati, da ne bih kasnije morala prepravljati. - Zumbulka 09:51, 25 jun 2006 (UTC)
Odlicno je. Ako neko bude imao neku informaciju, moci ce ih ubaciti u sablon. I ti ako imas neku interesantnu informaciju (npr. najpoznatije ili prvo izvodjenje sevdalinke i sl.) mozes ubaciti u rubriku ostalo. --Elmir[demicx] 13:28, 25 jun 2006 (UTC)
Mogli bi kod sevdalinki kao izvor ubacivati "Narodno djelo" ili tako nesto. --Elmir[demicx] 13:30, 25 jun 2006 (UTC)
I ja sam htio predložiti da se stavi nešto kao Narodno djelo ili autor nepoznat. Ko kad je previše bitno... --Mhare 22:25, 25 jun 2006 (UTC)

[uredi] Zakoni

Imam nekih zakona na kompu (Ustave FBiH i RS, Zakon o Vijeću ministara, Zakon o konkurenciji i još dosta toga). Interesuje me da li bih njih trebao ubacivati, pošto vidim da je Ustav BiH ovdje valjda ne bi bilo loše ubaciti i nešto od Zakona. Koja su vaša mišljenja. AdnanSa 08:50, 26 jun 2006 (UTC)

Slobodno ubacuj. Svi vladini tekstovi (pogotovo drzavni zakoni) su interesantan materijal za wikizvor. --Elmir[demicx] 11:16, 26 jun 2006 (UTC)
  • OK onda da radim. AdnanSa 12:10, 26 jun 2006 (UTC)

[uredi] Autorska prava

Da li tekstove Žene, žene, Smail Balić o Bošnjacima i Živiš u oblacima? Ja mislim da ne i da bi se trebali obrisati. --Kahriman 22:00, 12 novembar 2006 (UTC)

[uredi] 1000 tekstova

Hočemo li mi obilježavati jubilej? --Kahriman 10:25, 23 decembar 2006 (UTC)

[uredi] Wikisource — The Free Library

Hello. Please check (and if need be add or correct) the translation of "Wikisource — The Free Library" in your language, in the table at this page. Note: The table is linked to from the circular logo at Wikisource's Multilingual Portal.

Thank you! User:Dovi 17:47, 21 January 2007 (UTC)


[uredi] Al-hamiado bosanska književnost i tekstovi pisani bosančicom

Mislim da treba učiniti sve da obo blago duhovnog digniteta Bosne i Hercegovine treba učiniti dostupnim svima, bez obzira na činjenice koje može iznijeti na svjetlost dana. To bi bio pravi kulturni i demokratski čin.--Tomislav Dretar 08:03, 12 februar 2007 (UTC)

[uredi] Есад Беј - Ехли Ислам?

Поздрав свима

Започео сам са постављањем књиге Есада Беја »Алах је велик - пропадање и нови полет ислама од Абдул Хамида до Ибн Сауда« на српски Викизворник. Књига је одлична и била би велика штета да се не направи издање на језику бошњачког народа.

Ако ко посједује информације ко се крије иза псеудонима Ехли Ислама био бих захвалан. Одлична књижица наведеног аутора (псеудоним?) »Насиља окупационе управе у Босни Херцеговини« са почетка 20. вијека је у дигитализацији, али како је писана на старијој верзији данашњег језика бошњачког народа, занима ме може ли се објавити на овом Wikisource-у без правописног преправљања.Ban 21:54, 24 May 2007 (UTC)

[uredi] Alecs.bot

I'd like to request a bot flag for interwiki bot Alecs.bot.

Thank you! -- Alecs.y 21:20, 23 februar 2008 (UTC)

Bot status granted! --Elmir[demicx] 21:21, 29 februar 2008 (UTC)
Dobavljeno iz "http://bs.wikisource.org/wiki/Wikizvor:%C4%8Car%C5%A1ija"