2 ”Govori sinovima Izrailovim: Odredite sebi gradove utočišta[142] o kojima sam vam ja govorio po posredništvu Musinom.
3 Ondje će moći uteći ubojica koji je ubio nekoga nenaumno, ne htijući to, i oni će vam služiti kao sklonište protiv krvnog osvetnika[143].
4 Ubojica će pobjeći u jedan od tih gradova, zaustaviće se na ulaznim[144] vratima grada i izložiće svoj slučaj *poglavarima tog grada; oni će primiti tog čovjeka kod sebe i daće mu mjesto za stanovati s njima.
5 Ako ga krvni osvetnik progoni, oni mu neće moći izručiti ubojicu, jer je beznaume ubio bliznjega svoga, a ne zato što ga mrzješe od ranije.
6 On će se smjestiti u taj grad sve dok se ne pojavi na suđenju pred zajednicom, sve do smrti velikog svećenika[145] tada na funkciji, potom će se ubojica okrenuti i vratiti u svoj grad, u svoju kuću odakle bijaše pobjegao.“
7 Oni dakle posvetiše Kedeš u Galileji u planini Neftali, Sišem u planini Efraim i Kiriat-Arbau, koji je Hebron[146], u planini Judeje.
8 S one strane Jordana, na istoku Jerihona, oni odrediše Beser u pustinji na zaravni plemena Rubenova, Ramot Galadski za pleme Gad i Golan u Bašanu za pleme Manasejevo.
9 Takvi biše, za sve sinove Izrailove i za izbjeglicu koji boravi u sred njih, gradovi označeni da se može tu skloniti svaki čovjek koji nenaumno ubije: tako on ne bi umro od ruke krvnog osvetnika prije no što bi se pojavio pred zajednicom.
