Sunce sjaše, kiša rominjaše
| Podaci o tekstu | |
|---|---|
| Autor | ' |
| Naslov | Sunce sjaše, kiša rominjaše |
| Podnaslov | |
| Iz | |
| Izdavač | {{{IZDAVAČ}}} |
| Izdanje | |
| Vrijeme nastanka | |
| Datum izdanja | |
| Mjesto izdanja | |
| Prevodilac | |
| Originalni naslov | |
| Originalni podnaslov | |
| Originalno mjesto nastanka | {{{ORIGINALNO MJESTO NASTANKA}}} |
| Izvor | Narodno djelo |
| Kratak opis | |
 Članak na Wikipediji | |
| Status obrade | |
| nepoznat | |
Pažnja: Za ovaj status obrade ne postoji šablon.
| |
| Slika | |
Sunce sjaše, kiša rominjaše,
Gondže Meho djevojku vođaše.
Boga moli gondže momče mlado:
- Daj mi, bože, vihor sa planine,
jugovine sa Hercegovine,
da uzdigne puli-duvak dragoj,
da ja vidim šta li dvoru vodim,
imam li šta majci dovoditi?
Bog mu dade vihor sa planine,
jugovine sa Hercegovine,
diže mladoj puli-duvak s lica.
Sinu lice kano žarko sunce,
a sve svate groznica pohvata,
gondže Meho s konja svoga pade.
Sjaha s konja gizdava djevojka:
- Ustaj, Meho, ustani mi, dušo!
Kad ti dođem blizu dvoru tvome,
otpnem peču, odgrnem feredžu
pa pošećem po bijelu dvoru,
šećer-kahvu majci ti donesem,
šta l' ćeš, dušo, tek onda činiti?