Wikizvor:Čaršija/Arhiva/2007

Izvor: Wikizvor
Jump to navigation Jump to search


Footnotes ili Podlošci[uredi]

Jedno pitanje. Kako se kaze "footnote" na bosanskom. Na google sam nasao da se cesto koristi neprevedeno a kontam da je mozda prevod "podložak" ili "podlošci". Inace kontao sam da footnotes stavljamo u pod-direktorij teksta kao u slucaju u kojem trenutno radim Tužilac protiv Radislava Krstića/Footnotes ili Tužilac protiv Radislava Krstića/Podlošci Javite sta mislite da je ispravnije.--Dado 18:58, 22 jun 2006 (UTC)

Ja nisam siguran da li na bosanskom uopce imamo adekvatnu rijec za footnote ili koristimo engleski izraz. Podlozak mi zvuci vise hrvatski i mislim da znaci podmetac. --Elmir[demicx] 21:51, 22 jun 2006 (UTC)
Ja mislim da se kod nas upotrebljavaju rijeci fusnota i napomena. Podlozak je vise hrvatski. - Zumbulka 09:44, 23 jun 2006 (UTC)
Napomena je baš taman.
Nemojte me pogrješno shvatiti. Bosanskim mada se njime služim samo kod kuće, je moj jezik koliko i hrvatski, pa ne iz zle namjere ističem jednu stvar, jedno od glavnih načela evolucije hrvatskog jezika je stvaranje hrvatske jezične produkcije. Dakle, kad se ne može proizvesti nova riječ na hrvatskom korijenu onda se prevede strana riječ kao istoznačnica. U vrijeme srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog to je bilo proglašavano nacizmom, ustaštvom, uskogrudnošću i pitaj biga kako još nije, a radi se samo o tome da hrvat sam proizvodi svoje duhovno blago, što nije moguće baš uvijek pa se moraju praviti posuđenice. Neki su to primitivci spremni odmah proglastiti krađom. Jedan je tako napisao da su Hrvati došli u Bosnu 1910. ukrasti gramatiku Bosanskog jezika koju je naredio izraditi mađarski ban. Na okviru je bio pečat Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, autor je bio Hrvat, a izdavać i štampar Milićević Hrvat. Gramatika je bila za srednje škole jer je u to vrijeme tek osnovana prva viša škola u BiH, svjetovna, Trgovačka akademija, i moj djed je bio njen student. Zar onaj tko je imao filozofski fakultet, Sveučilište i Sveučilišnu knjižnicu i prvu gramatiku sveučilišne razine dva stoljeća prije toga dolazi krasti udžbenik za srednju školu? Mislim da se moramo osloboditi takvih mogućnosti i pokušati obogaćivati jedni drugima jezični iskaz. Umjesto nakaze srpskohrvatskog jezika, kad budemo imali četiri jezika, moći ćemo praviti posuđenice, a te posuđenice donijet će u onaj drugi jezik jednu nijansu značenja koju nema u onom prvom jeziku. Pogledajte kako kod nas i u znanstvenom jeziku, kad se odviknemo imperijalizma u lingvistici neke bosanske riječi mogu obogatiti psihijatrijski rječnik. Europa ima Melankoliju, Anksioznost, nostalgiju i depresiju, a naši jezici tome mogu dodati još: dert, sevdah, karasevdah, zebnju, strijepnju itd. No, priča je duga, ali treba napraviti projekt Wikizvora koji će biti prostor za jednu Biblioteku u kojoj pojedinačne riječi mogu funkcionirati kao elementi kompletnih književnih djela putem linkova s Kur'ana i Biblije dovesti do Socio-linguo-religijske enciklopedije. To je projekt za nekoliko generacija i čak stoljeća i nema kraja, pa krenimo na put....Iz Bosne.

Što se tiče fus-note ja sam to pitanje poodavno pokrenuo. No, ono što se ovdje spominje - fus-nota je u hrvatskom napušteno. Hrvati su stvorili riječ "podrubnica", riječ ispod ruba teksta. Pogledajete njemačku riječ - fus-nota (bilješka u podnožju) u francuskom je to "la note de pied de page" - bilješka s podnožja stranice. Da li je bolje samo zato da bi se zatrlo srodstvo s ostalim slavenskim jezicima potražiti rješenje u germanskim ili romanskim jezicima? Hoće li Hrvati ikad postati izumrli Medejci ili Bošnjaci izumrli Iliri? Danas mi smo Slaveni, ali eto nekako više volimo biti Evropljani te i te vjere a ne Slaveni, a Europljani nam se onda podsmijavaju, a naši jezici su toliko životvorni, da oni, vrhunski francuski i engleski intelektualci s kojima kontaktiram s nevjericom gledaju na našu glupost, tj. evo stbvorih novu riječ - na našu GLUPOTVORNOST. Kako je jedan tako plodotvoran i budućnosan govor proizveo takve mrtvozorničke i samoubojičke "gramatičare"? --Tomislav Dretar 14:03, 1 januar 2007 (UTC)

Prijevod?[uredi]

Neke riječi nisu bosanske. Npr. tu je istorija umjesto historija, a meni sa lijeve strane se ne slaže sa ostalim bs wikijima. Ima li ko da to ispravi?

Uskoro ce se to popraviti. Trenutno jos niko nema sysop prava da bi izvrsio izmjene. --Elmir[demicx] 11:12, 23 jun 2006 (UTC)
Pogledajte ovaj naslov - Prijevod. U vrijeme kad se dobar broj među vama još nije bio rodio, negdje 1970-ih godina ja sam preveo rukovet pjesma iz Dächerherbst Carla Güssmera; iako ne mogu napisati kao što se onda pisalo; jer je umjesto dva ss trebalo napisati scharfes "s" ili "oštro s". Danas Dächerherbst treba napisati Daecherherbst a Güssmer kao Guessmer. Potpisao sam u Odjeku s prijevod Tomislav Dretar. Bilo je prigovora a ja sam odgovorio da ako napišem "privod" da će ispasti ili ikavica (zabranjeno pravopisno) ili da je neko priveden, a za "prevod" sam rekao da je to ekavski. Danas i bosanski i hrvatski mahom pišu prijevod. A evo nije uvijek bilo tako, čak i moji suvremenici koji su mi onda prigovarali danas ne mogu drukčije. Možda je nekad ranije to bilo pravilo, ali je u SFRJ bilo potisnuto u zaborav. Ja sam ga stavio u "pogon". Žao mi je što akademik Nikčević to ne upotrijebi u svojem boju za crnogorski jezik. Jer nigdje kao ovdje grafem "jat" se ne pokazuje toliko grafemom i negira ono što on nije a što su Jovan Belićevci nametnuli kao "fonem". Jer prijevoditi, ako bi moglo i važiti značilo bi "predvoditi", privoditi ide u kričinologiju i zakon, a tada se vidi da je prijevod jedna stvar a prevod sasvim druga. Samo treba imati sluha i njuha, i uma dakako.--Tomislav Dretar 17:45, 11 januar 2007 (UTC)

Al-hamiado bosanska književnost i tekstovi pisani bosančicom[uredi]

Mislim da treba učiniti sve da obo blago duhovnog digniteta Bosne i Hercegovine treba učiniti dostupnim svima, bez obzira na činjenice koje može iznijeti na svjetlost dana. To bi bio pravi kulturni i demokratski čin.--Tomislav Dretar 08:03, 12 februar 2007 (UTC)