Zakon o autorskim pravima/V.

Izvor: Wikizvor
Idi na navigaciju Idi na pretragu
« IV. Zakon o autorskim pravima VI. »
Sadržaj i iskorištavanje autorskog prava

Član 29.[uredi]

Autorsko pravo sadrži imovinsko-pravna ovlaštenja (u daljem tekstu: autorska imovinska prava) i lično-pravna ovlaštenja (u daljem tekstu: autorska moralna prava).

Član 30.[uredi]

1. Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenja autora na iskorištavanje djela.
2. Autorsko djelo može da iskorištava drugo lice samo po odobrenju autora, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
3. Za svako iskorištavanje autorskog djela od drugog lica autoru pripada naknada, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno.

Član 31.[uredi]

Autorska moralna prava sadrže neotuđiva i neprenosiva ovlaštenja autora i to da autor može: odlučiti kada će i u kojoj formi njegovo djelo biti prvi put objavljeno; biti priznat i označen kao stvaralac djela pod svojim imenom, pod pseudonimom koji može indicirati ili ne njegovo ime ili anonimno; suprotstaviti se svakom deformisanju, sakaćenju ili drugom mijenjanju djela kao i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeđala njegovu čast ili ugled.

Član 32.[uredi]

Izdavač, prerađivač, obrađivač, prikazivač, prevodilac, snimatelj i svako drugo lice koje javno iskorištava autorsko djelo, dužno je, pri svakom iskorištavanju djela, označiti ime autora djela, ako autor ne želi da djelo bude anonimno ili označeno pseudonimom.

Član 33.[uredi]

1. Autor može u svako doba povući iz prometa i uskratiti dalje korištenje djela u bilo kojem obliku, ako za to ima ozbiljne moralne razloge, nakon što prethodno nadoknadi štetu vlasniku primjerka djela, odnosno nosiocu prava iskorištavanja.
2. Ako se autorsko djelo iz stava 1. ponovo stavi u promet, raniji vlasnik primjerka djela, odnosno raniji nosilac prava iskorištavanja ima pravo prvenstva u roku od 30 dana od dana saznanja, a najkasnije u roku jedne godine od dana stavljanja djela u promet.
3. Ovlaštenje iz stava 1. ne pripada drugom nosiocu autorskog prava.
4. Odredbe st. 1., 2. i 3. ne odnose se na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka.

Član 34.[uredi]

Autor ima isključivo pravo da daje odobrenje za objavljivanje, reprodukovanje, stavljanje u promet originala ili umnoženih primjeraka djela uključujući i njihov uvoz, javno predstavljanje, javno izvođenje, emitovanje, saopćavanje javnosti, prevođenje, prilagođavanje, recitovanje ili iskorištavanje djela u bilo kojem drugom obliku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 35.[uredi]

1. Pravom reprodukovanja smatra se pravo autora da odobri umnožavanje svog djela bez obzira na vrstu, način i postupke kao i broj umnoženih primjeraka.
2. Umnožavanje djela obuhvata i pohranjivanje djela u elektronskoj formi.

Član 36.[uredi]

1. Pravom stavljanja u promet smatra se pravo prepuštanja originala ili kopija djela javnosti putem prodaje ili drugih oblika prijenosa vlasništva.
2. Pravo stavljanja u promet obuhvata i isključivo pravo autora da umnožene primjerke djela uvozi u određenu državu radi daljeg stavljanja u promet, bez obzira na koji način su izrađeni umnoženi primjerci.
3. Prvom prodajom ili drugačijom formom sticanja vlasničkog prava na original ili umnoženi primjerak djela u Bosni i Hercegovini koje se obavlja izričitom ili prećutnom saglasnošću autora, iscrpljeno je za ovaj original ili umnoženi primjerak pravo stavljanja u promet na teritoriji Bosne i Hercegovine, osim ako je međunarodnim ugovorom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu drugačije propisano.

Član 37.[uredi]

1. Autori računarskih programa, filmskih i djela stvorenih na način sličan filmskom djelu i djela ugrađenih na nosače zvuka, imaju isključivo pravo da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umnoženih primjeraka djela.
2. Pravom iznajmljivanja smatra se isključivo pravo autora navedenih u stavu 1. da original ili umnožene primjerke djela prepuste drugom licu na vremenski ograničenu upotrebu u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne ili komercijalne koristi.
3. Iscrpljenje prava stavljanja u promet ne obuhvata pravo autora na iznajmljivanje djela, odnosno umnožene primjerke djela.

Član 38.[uredi]

Pravom saopćavanja javnosti autorskih djela smatra se stavljanje na raspolaganje javnosti autorskih djela bežičnim ili žičanim putem, uključujući i stavljanje dostupnim javnosti autorskih djela na način da svako može imati pristup djelu s mjesta i u vrijeme koje autor odabere.

Član 39.[uredi]

1. Autori dramskih, dramsko-muzičkih i muzičkih djela imaju isključivo pravo da daju dozvolu:
a) za javno predstavljanje i javno izvođenje tih djela;
b) za javno prenošenje predstavljanja i izvođenja tih djela bilo kojim sredstvima.
2. Autorima dramskih i dramsko-muzičkih djela pripada pravo iz stava 1. i na prijevodima tih djela.

Član 40.[uredi]

1. Autor ima isključivo pravo da drugom zabrani ili dozvoli emitovanje svog djela.
2. Emitovanjem, u smislu stava 1., smatra se javno saopćavanje djela bežičnim ili žičanim prijenosom elektromagnetnih, električnih ili drugih signala na daljinu (radiodifuzija i kablovska difuzija).
3. Bežično emitovanje i žičano emitovanje su odvojene radnje iskorištavanja djela, i predmet su dva posebna autorskopravna ovlaštenja, osim:
a) ako je žičana reemisija djela, koje se bežično emituje, tehnički neophodan uvjet za prijem emisije; b) ako se žičanom reemisijom djela, koje se bežično emituje, signalom snabdijeva manje od 100 prijemnika, na nekomercijalnoj osnovi.
4. Radnja emitovanja iz stava 2. postoji i kad se pod kontrolom subjekta, koji vrši emitovanje na njegovu odgovornost, signali, koji su namijenjeni za javni prijem, šalju u neprekinutom komunikacionom lancu ka satelitu i nazad na zemlju.
5. Ako su signali kodirani, emitovanje preko satelita postoji pod uvjetom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti, putem subjekta koji vrši emitovanje ili preko trećeg lica koje ima njegovo ovlaštenje.

Član 41.[uredi]

Autor ima isključivo pravo da dozvoli saopćenje javnosti preko zvučnika ili bilo kojeg drugog sličnog uređaja za prijenos znakova, zvukova ili slika svog djela emitovanog putem radiodifuzije (u daljem tekstu: sekundarno radiodifuzno emitovanje).

Član 42.[uredi]

Autori književnih, naučnih i muzičkih djela imaju isključivo pravo dati dozvolu:
a) za snimanje tih djela instrumentima za mehaničku reprodukciju;
b) za javno izvođenje i saopćavanje djela snimljenih instrumentima za mehaničku reprodukciju.

Član 43.[uredi]

1. Dozvola data za javno predstavljanje i javno izvođenje, za javno prenošenje predstavljanja i izvođenja (radiodifuzno emitovanje), ili za drugo saopćavanje javnosti, ne sadrži dozvolu za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika.
2. Organizacija za radiodifuziju može zaštićeno djelo snimiti vlastitim sredstvima i samo za svoje potrebe, za čije je emitovanje dobila dozvolu i može ponovo emitovati te snimke uz naknadu i bez nove dozvole autora, ako ugovorom nije drugačije određeno.
3. Snimci iz stava 2. mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal.

Član 44.[uredi]

Autor književnog djela ima isključivo pravo davati dozvolu za javno recitovanje svog književnog djela, kao i za javno prenošenje recitacije svim sredstvima ili postupcima.

Član 45.[uredi]

1. Autor ima isključivo pravo da daje dozvolu za prilogađavanje, obrađivanje ili druga preinačavanja svog djela.
2. Prava iz stava 1. priznaju se autoru književnih djela za sve vrijeme trajanja njegovih prava na originalno djelo i u pogledu prijevoda njegovog djela.

Član 46.[uredi]

1. Autori književnih, muzičkih, naučnih i umjetničkih djela imaju isključivo pravo davati dozvolu:
a) za filmsko prilagođavanje ili reprodukovanje tih djela i za promet tih djela;
b) za javno prikazivanje, za javno izvođenje, kao i elektronsko prenošenje saopćenja javnosti prilagođenih ili reprodukovanih djela.
2. Filmsko djelo stvoreno prilagođavanjem ili reprodukovanjem književnih, muzičkih, naučnih ili umjetničkih djela zaštićeno je kao i originalno djelo, čime se ne utječe na pravo autora prilagođenog ili reprodukovanog djela.
3. Prilagođavanje u bilo kom umjetničkom obliku filmskih djela, koja potječu od književnih, muzičkih, naučnih ili umjetničkih djela, ne smije se vršiti bez dozvole autora djela, niti bez dozvole autora tih filmskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvođača.
4. Odredbe st. 1., 2. i 3. primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobijenu na način sličan stvaranju filmskog djela.

Član 47.[uredi]

1. Autori izvornih djela likovne umjetnosti u pogledu tih djela i autori književnih, naučnih i muzičkih djela u pogledu svojih izvornih rukopisa imaju pravo od vlasnika ili korisnika tih djela, odnosno rukopisa biti obaviješteni o novom vlasniku, odnosno korisniku.
2. Ako je djelo likovne umjetnosti kao i izvorni rukopis prodato ili je na drugi naplativ način preneseno vlasništvo, autor ima pravo biti obaviješten, kao i pravo na učešće u dobiti od pet posto od prodajne cijene (pravo slijeđenja).
3. Za obaveze iz stava 2. garantuje otuđilac djela. Ako je prodaja izvršena putem galeriste, aukcijom ili putem drugog posrednika, tada ova lica solidarno garantuju s otuđiocem. Obaveza obavještavanja odnosi se na podatke o otuđenom originalu, prodavaču, prodajnoj cijeni kao, i garanciju autoru uvida, u neophodnom obimu, u odgovarajuće poslovne knjige, i drugu evidenciju odgovornog lica.
4. Autor se ne može odreći prava slijeđenja niti ga može prenositi pravnim poslovima. Pravo slijeđenja se nasljeđuje.
5. Pravo slijeđenja ne može biti predmet prinudnog izvršenja.
6. Odredbe st. l., 2., 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti.

Član 48.[uredi]

1. Ako vlasnik ima namjeru mijenjati djelo arhitekture, mora prvenstveno preradu djela ponuditi autoru djela arhitekture ako je živ i ako je uobičajeno dostupan.
2. Ako autor neosnovano odbije saradnju, vlasnik može djelo slobodno preraditi.
3. Autor zadržava autorska moralna prava.

Član 49.[uredi]

1. Autor ima pravo pristupa originalu ili kopijama djela koje se nalazi u posjedu drugog lica, ukoliko je to neophodno za vršenje njegovog prava umnožavanja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika.
2. Autor može od posjednika djela likovne umjetnosti ili fotografije zahtijevati predaju orginala ili kopije svoga djela, radi izlaganja u Bosni i Herecgovini, ukoliko dokaže postojanje pretežnog interesa.
3. Izdvajanje originala ili kopije svoga djela prema stavu 2. može biti uvjetovano davanjem garancije ili zaključenjem ugovora o osiguranju, u visini tržišne cijene djela.
4. Pravo pristupa djelu, kao i izložba, ostvaruju se na trošak autora i sa što je moguće manje oštećenja za posjednika. U slučaju oštećenja originala ili kopije djela, odgovara autor, bez obzira na krivicu.

Član 50.[uredi]

1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora:
a) reprodukovanje pojedinih dijelova književnog, naučnog ili umjetničkog djela ili takvog djela manjeg obima u čitankama i udžbenicima, u svrhe nastave i naučnog rada, kao i pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog dizajna i kartografije, ako se radi o već objavljenim djelima većeg broja autora;
b) preštampavanje u periodičnoj štampi aktuelnih članaka u kojim se raspravlja o općim pitanjima od javnog interesa, ako autor reprodukovanje tih članaka nije izričito zabranio.
2. Odredbe stava 1. na odgovarajući način se primjenjuju i za javno saopćavanje.
3. U svim slučajevima iz stava 1. mora se jasno označiti ime i prezime autora, originalno djelo i porijeklo pozajmice.
4. U slučajevima iz stava 1. autor ima pravo na naknadu i sva druga prava u skladu s ovim zakonom.

Član 51.[uredi]

1. Na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje:
a) javno predstavljanje i javno izvođenje književnih ili umjetničkih djela u svrhu i u obliku neposredne nastave, kao i sekundarno emitovanje školskih emisija putem radiodifuzije, te javno predstavljanje i javno izvođenje objavljenih djela na besplatnim školskim svečanostima, pod uvjetom da umjetnici izvođači, ne dobivaju nikakvu naknadu;
b) objavljivanje izvještaja o objavljenim književnim, umjetničkim i naučnim djelima, u kojima se sadržaj tih djela reprodukuje na originalan i skraćen način;
c) reprodukovanje umjetničkih djela izloženih u parkovima, na ulicama i trgovima, s tim da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste svrhe kao i prvobitno djelo ili za postizanje ekonomske koristi;
d) reprodukovanje već objavljenog djela izvršeno u svrhu ličnog usavršavanja, ukoliko reprodukcija nije namijenjena i pristupačna javnosti, i ako posredno ne služi drugom licu za postizanje ili povećanje dobiti,
d.d.) odredba tačke d) ne odnosi se na djela arhitekture, kompjuterskih programa, baze podataka koje rade pomoću sredstava računarske tehnike, kao i na fiksiranje javnog saopćavanja djela na nosač slike ili zvuka;
d.d.d.) cijelu knjigu, časopis ili dnevni list u cjelini može se za privatne svrhe kopirati samo ručno ili pomoću pisaće mašine, a fotokopiranjem najviše u tri primjerka, ukoliko je djelo više od dvije godine rasprodato;
e) djela koja se nalaze na javnim izložbama, sajmovima, aukcijama ili zbirkama, koja priređivač smije slobodno umnožiti u katalozima izdatim u te svrhe;
f) reprodukovanje djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukovanje djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva;
g) doslovno navođenje odlomaka (citata) iz djela koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, uz uvjet da bude u skladu s dobrim običajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postići, te da se prilikom citiranja naznači izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru;
h) korištenje djela u postupku pred arbitražom, pred sudskim, upravnim i državnim organima u obimu koji zahtijeva svrha izvođenja dokaza.
2. U slučajevima iz stava 1. autor zadržava sva druga prava u skladu s ovim zakonom.

Član 52.[uredi]

1. Ako je autorsko djelo računarski program, dozvoljeno je licu koje je na zakonit način pribavilo primjerak računarskog programa da radi vlastititog uobičajenog korištenja programa, bez dozvole autora i plaćanja autorske naknade:
a) instalira program u memoriju računara i pušta ga u rad;
b) otklanja greške u programu i vrši druge neophodne izmjene u njemu, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno; c) sačini rezervni primjerak programa na trajnom tjelesnom nosaču;
d) izvrši dekompilaciju programa isključivo radi pribavljanja neophodnih podataka za postizanje interoperabilnosti tog programa s drugim, nezavisno stvorenim programom ili određenom računarskom opremom, pod uvjetom da taj podatak nije bio na drugi način dostupan.
2. Podatak dobiven radnjom iz stava 1. d) ne smije se saopćiti drugima ili koristiti u druge svrhe, posebno za stvaranje ili plasman drugog računarskog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom.
3. Lice koje je na zakonit način pribavilo primjerak računarskog programa može preduzeti radnje iz stava 1. neposredno ili preko drugog stručnog lica koje radi po njegovom nalogu.

Član 53.[uredi]

1. Bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje, mogu se objaviti putem štampe i radio-televizije, radi obavještavanja o tekućim događajima, govori namijenjeni javnosti održani u predstavničkim tijelima, sudovima i drugim državnim organima, naučnim, umjetničkim, vjerskim i drugim organizacijama, te na javnim sastancima i službenim svečanostima.
2. Bez dozvole autora i bez plaćanja naknade za korištenje, mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnoj i povremenoj štampi i putem radiodifuzije samo kraći izvještaji.
3. Bez dozvole autora ne može se sačiniti zbirka njegovih djela navedenih u st. 1. i 2.
4. U slučajevima iz st. 1. i 2. autor zadržava sva druga prava, u skladu s ovim zakonom.

Član 54.[uredi]

1. Za iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina putem javnog izvođenja plaća se naknada kao za javno izvođenje autorskih djela.
2. Iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, u svakom drugom vidu, slobodno je.
3. Lica koja iskorištavaju narodne književne i umjetničke tvorevine dužna su naznačiti porijeklo djela i suzdržati se od sakaćenja i nedostojne upotrebe djela.
4. O zaštiti prava iz stava 3. brinu se odgovarajuće organizacije autora i institucije iz oblasti nauke i umjetnosti.